Znatno pre nego što je njegova stranka NSDAP – Nacional socijalistička nemačka radnička partija – dobila odlučujući broj glasova, dovoljan da preuzme vlast u zemlji, Adolf Hitler, kojeg je narod shodno funkciji nazvao Firer (na nemačkom ,,vođa,,), praktično i jeste bio vođa naroda, bar onog dela koji je ostao bez posla i zapao u bedu, zahvaljujući, između ostalog, pogrešnoj politici vlasti i nezapamćenoj inflaciji. Kako se približavalo preuzimanje vlasti Hitlerove stranke (30. januar 1933.), tako je rasla i njegova popularnost. Ona se ogleda i u broju tzv.narodne pošte – dok je u početku stizalo poneko pismo od retkih pojedinaca koji su mu izražavali poštovanje i podršku, kasnije, s rastom popularnosti ali i poboljšanjem stanja u zemlji, obezbeđivanjem posla radnicima, solidarnošći i otvaranjem socijalnih ustanova koje su brinule o ublažavanju siromaštva, bilo mu je upućivano na hiljade pisama podrške, poklona, čestitki. Pisma prvenestveno svedoče o veri naroda u svog vođu,ali docnije, kad toliko obećavana ,,konačna pobeda,, i Velika Nemačka nisu više bile ivesne i kad je narod, isto kao i mnoge visoke ličnosti koje su Hitleru okrenule leđa, počeo da gubi veru u njega, sve manje mu je pisao, da bi se na kraju taj broj sveo takoreći na nulu.
Knjiga je svojevrsni dokument o raspoloženju naroda pre i za vreme nacizma, a njena vrednost se sastoji u tome što je sastavljena na osnovu dokumenata koja je je Ruski državni vojni arhiv tek nedavno obelodanio i time doprineo svetskoj, a naročito nemačkoj istoriji, da se rekonstruišu i otkriju podaci doskora nikome poznati.