|
|
Herman Hese
Herman Hese (nem. Herman Hesse; 2. jul 1877. - 9. avgust 1962.), nemački pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. godine. Pisao je lirske pesme, novele i romane. U početku svog stvaranja bio je romantičar, u proznim delima pod uticajem psihoanalize i orijentalne mudrosti. U Heseovim delima jasno je uočljivo njegovo zanimanje za egzistencijalne, duhovne i mistične teme i veliki uticaj budističke i hindu filozofije. Njegova najpoznatija dela su Stepski vuk (Der Steppenwolf), Sidarta (Siddhartha), Igra staklenih perli (Das Glassperlenspiel).
Rođen je u gradu Kalvu, Virtemberg, 1877. godine. 1922. godine emigrirao je u Švajcarsku, 1923. je postao švajcarski državljanin. Kao antimilitarista i pacifista, jako se usprotivio Prvom svetskom ratu. Njegova osećanja koja se tiču rata izražavao je u mnogim svojim knjigama. Za vreme Drugog svetskog rata, našao se se u čudnim okolnostima. Nemački propagandista Jozef Gebels (Joseph Goebbels) u početku je štitio njegove knjige, i kao rezultat Hese je mogao da objavljuje svoja dela. Međutim, kada je zahtevao da određeni delovi njegovog romana Narcis i Zlatousti (Narziss und Goldmund) koji se tiču pogroma ostanu nedirnuti, našao se na nacističkoj crnoj listi. Ipak, uspeo je da izbegne Drugi svetski rat i skrasio se u Švajcarskoj.
Kao i mnogi njegovi likovi, Hese je u toku svog života imao mnogo problema sa ženama. Njegov prvi brak sa Marijom Bernouli (Maria Bernoulli), sa kojom je imao troje dece, završio se tragično, tako što je njegova žena mentalno obolela. Njegov drugi brak sa pevačicom Rut Venger (Ruth Wenger), trajao je veoma kratko, a najveći deo vremena proveli su odvojeni jedno od drugog. To je dovelo do duboke emotivne krize, Hese se povukao u sebe i izbegavao socijalne kontakte, što je opisao u svom čuvenom romanu Stepski vuk (Der Steppenwolf). Ipak, njegov treći brak sa Ninon Dolbin Auslender (Ninon Dolbin Ausländer, 1895. - 1966.), trajao je do kraja njegovog života. Svoju treću ženu spomenuo je u knjizi Putovanje na istok (Die Morgenlandfahrt).
Hese je u svom kasnijem životu razvio određenu dozu konzervativizma. U Igri staklenim perlama (Das Glasperlenspiel), jedan od likova proglašava svu muziku posle Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bach) veštačkom i lošom, proglašavajući Ludviga van Betovena (Ludwig van Beethoven) za ekstremni primer lošeg ukusa u muzici. Inače, Igra staklenih perli, sa sa svojim idealizovanim srednjevekovnim stilom bila je izuzetno popularna knjiga u ratom razrušenoj Nemačkoj 1945. godine.
Hese je umro u snu u Montanjoli 9.avgusta 1962. godine u svojoj 85. godini.
Herman Hese
SIDARTA
Sidarta je filozofsko literarno delo nastalo kao proizvod piščevog nadahnuća boravkom u Indiji.
Život, ljudi i običaji, duboka vera i mudrost ovih čvrstih duhom i bogatih umom ljudi su inspirisali nemačkog pisca.
Tu, na tlu Indije, on počinje da razmišlja o suštini svega, o vrhovnoj mudrosti, jednoj i sveobuhvatnoj.
Mudrost je jedna i ona se ne može ni od koga čuti niti naučiti, samo ti je tvoja sopstvena duša može saopštiti - to je ono što je spoznao Sidarta, junak ovog dela koje je u stvari, "potraga za sopstvenim Ja". Prošao je sve i svašta u životu, okusio sve arome i ukuse ovog šarenila koje nam se nudi; bio šaman i astek; bio i pohotni bolesnik strasti i požude; siromah i bogataš i na kraju je shvatio i spoznao sam svoju mudrost...
Herman Hese
STEPSKI VUK
Stepskog vuka Hese je napisao 1927. godine. U toj "biografiji duše" svaka ličnost je odraz jednog od sukoba autora sa samim sobom, kao ogledalo neprikrivenog razdora i pometnje u samopoimanju.
Ime glavnog junaka - Hari Haler jasno je obeležje, dovoljno za indentifikaciju. Hari Haler ima mnogo toga zajednickog sa Heseom. Sam je Hese kao izdavač rukopisa o izlaganjima Harija Halera, primetio sledeće: "Ove zabeleške, bez obzira do koje mere počivaju na stvarnim doživljajima , predstavljaju saznanje da se velike bolesti našega vremena ne mogu savladati na taj način što ćemo ih zaobići i ulepšati , to je pokušaj da sama bolest bude predmet izlaganja . "...
Herman Hese
SREĆAN JE KO UME DA VOLI
Srećan je ko ume da voli, naslov je jedne od narativnih epizoda iz ove zbirke koja najbolje izražava Heseovo shvatanje da je ljubav neprekidno egzistencijalno traganje na putu izgradnje i razgradnje sopstvenog identiteta, stanje posebnog nadahnuća i smisla, a nikada posedovanje. U ovoj maloj antologiji sakupljeno je sve ono što je Hese ikada napisao o ljubavi: razlicite književne forme, od poezije i pripovedaka, odlomaka iz eseja i citata iz njegove bogate prepiske, nisu izložene po hronološkom redu ili književno-istorijskom kriterijumu. Moglo bi se reći da predstavljaju tri varijacije na temu - adolescentska ljubav, iskustvo zrele ljubavi koja će potvrditi njegove slutnje da je prava ljubav samo ona nesrećna, i ljubav prema čovečanstvu. Većina ovih tekstova nepoznata je našim čitaocima, a neki od njih objavljuju se prvi put.
Herman Hese
NARCIS I ZLATOUSTI
Narcis i Zlatousti studija je o različitim životnim putevima i različitim svetonazorima Narcisa, redovnika i učenjaka, okrenutog isključivo duhovnom, i Zlatoustog, umetnika koji svojim stvaralaštvom želi ovekovječiti svetovno i slaviti Boga kroz vidljivo.
Različiti pristupi svetu i životu, pa i Bogu, ne sprečavaju njihovo izuzetno prijateljstvo, smešteno u srednjovekovne okvire. Hesse dokazuje da različitost ne mora razdvajati, nego može pružiti nove poticaje i izrasti te obogatiti one koji su u stanju uvideti da njihovo shvatanje nije jedino moguće i prihvatljivo...
Herman Hese
POD TOČKOM
Kratka proza u prepoznatljivom Heseovom virtuoznom stilu u kojoj pisac, kroz priču o dečaku Hansu Gibenratu i njegovom školovanju, gradi razornu kritiku građanskog društva, njegovih stega i konvencija...
Hese je 1946. godine dobio najveće svetsko priznanje : Nobelovu nagradu za književnost. Jedan je od najčitanijih I najprevođenijih evropskih pisaca za poslednjih sto godina. Celokupan svetski tiraž svih do sad objavljenih Heseovih dela iznosi preko 30 miliona primeraka. Hese je građanin sveta i vizionar budućnosti.
Herman Hese
UMETNOST DOKOLICE
Zbirka kraćih pripovedaka, studija, parodija, razmišljanja i sećanja iz ostavštine nobelovca Hermana Hesea.
Kroz sva kolebanja svetske istorije i razvoj naroda, duhovna svojina čovečanstva se održala, očuvala i uvećala. Ko u sebi poseduje jedan deo ove svojine, taj pripadaneuništivoj zajednici duha i ima nešto što niko ne može da mu ukrade. Možemo da izgubimo novac, zdravlje, slobodu, život. Ali samo zajedno sa životom može da nam bude oduzeto ono što smo zaista stekli i što imamo u duhovnim vrednostima.
Herman Hese
KNULP
Bilo je to još usred veselog mladalačkog doba, i Knulp je još bio živ. On i ja smo onda po žarkom letu putovali kroz neki plodan predeo i nisu nas morile nikakve brige. Preko dana smo išli polako duž žutih pšeničnih njiva, ili bismo ležali u svežem hladu nekog oraha ili na rubu šume, a uveče bih slušao kako Knulp priča seljacima priče, pred decom izvodi igre sa senkama, a devojkama peva svoje bezbrojne pesme...
Herman Hese
MOJA VERA
"Ja verujem u ljude. Verujem u zakone čovečanstva koji su hiljadugodišnji", pisao je Hese. "Verujem da uprkos očiglednom besmislu život ipak ima neki smisao... Glas tog smisla čujem u sebi samom... Ono što život traži od mene u ovom trenutku želim da ostvarim čak i ako je pretiv uobičajene mode i zakona."
Time je odslikana osnova ove zbirke.
Čitavog života Hese je težio ka samoostvarenju "takođe i protiv uobičajene mode i zakona." Iz toga se sastojalo njegovo verovanje u ljude. "Ljubi bližnjeg svog kao sebe samog" za njega je bila zapovest. "Greška pri našim pitanjima i optužbama verovatno je u tome", pisao je Hese, "da želimo dobiti spolja kao poklon ono što mi sami, predavanjem sebe, od nas možemo tražiti..."...
Herman Hese
BANJSKI GOST
Banjski gost je najvažnije Heseovo autobiografsko delo. Autobiografski plan je nedodirnut bilo kakvom nadgradnjom, kreativnošću, maštom. Njegov odlazak u banju Baden u Švajcarskoj samo je povod da uroni u tematiku lečenja, bolesti, padova, uspona...
Ovi zapisi o lečenju u Badenu, "moja su najličnija i najozbiljnija knjiga, iza polušaljive fasade", pisao je Hese, oktobra 1923, neposredno po završetku ovih beležaka...
Herman Hese
LEKTIRA ZA TRENUTAK - misli iz knjiga i pisama
„Lektira za trenutak“ obuhvata 550 tematski rarpoređenih maksima koje predstavljaju mentalnu suštinu spisa Hermana Hesea. Ove ideje otkrivaju unutrašnji pogled na Heseovu misao i pokazuju zašto Hese, koji se 1914. godine svrstao među neznatan broj nemačkih intelektualaca koji su se protivili nacionalizmu, ratu i šovinizmu, važi za jednog od politički najosetljivijih nemačkih pisaca.
|
|