KOMEDIJE RADOSLAVA PAVLOVIĆA
…Termin komedija (gr. κωμωδια, lat. comedia) je složenica za koju se pretpostavlja da je nastala od grčke reči komos (gr. κωμος) „vesela povorka“ i oide (gr. ωδη) pesma.
Te komedije bile su dramska dela vesele sadržine prikazivana u vreme Velikih ili Gradskih Dionisija u 5. veku pre n. e.
Pravila po kojima se pravi komedija, od Aristotela do danas, skoro je nemoguće promeniti.
Jedino šta u komediji može biti promenljiva kategorija je umeće onoga ko komediju kreira, pre svega piše, osmišljava.
Danas ima prostora u kojima nam se čini da stalno živimo u 365 dana godišnje u vremenu Velikih ili Gradskih Dionisija.
Znajući to, Radoslav Pavlović svoje komedije prvo iščitava kao da je on – pisac u stvari, medij kroz koji neko velik saopštava poruke.
Tako njegove komedije prepoznatljivo i opominjuće liče: na tragedije, na melodrame, na farse, na savremeni život u komšiluku, čak i u rođenoj porodici.
Kada se sve te njegove komedije umesto gledanja – čitaju tada čitalac preuzima režiju, scenografiju, kostime i glumu u svoju glavu.
Prepoznavanja koja su ovim činom, a Pavlovićevim darom, izazvana, u talasima naviru i spasonosno pretvaraju u smeh sve one strašne stvari koje van knjige živimo...
Mirko Marković